Pregled
Ovaj deo razmatra ulogu integriteta u izborom procesu. Integritet je važan faktor u upravljanju slobodnim i poštenim izborima i učešću političkih partija, kandidata interesnih grupa i birača.
Svrha učestvovanja na izborima je dobijanje javne funkcije i dobijanje ovlašćenja i uticaja nad javnom politikom i državnim resursima. Izbori su rezultat kompleksnog procesa koji zahteva učešće mnoštva faktora, i svaki od njih ima različite uloge i program rada. Izbori imaju za rezultat pobednike i gubitnike. Svako želi da bude pobednik, nekolicina žele da budu gubitnici. Ulozi mogu biti veliki kao i iskušenje da se obezbedi odgovarajuća pobeda putem neetičkih i nezakonitih sredstava.
Integritet je nerazdvojiv u principima demokratskog društva i integralan je deo slobodnih i poštenih izbora. Slobodni, pošteni i konkurentni izbori su osnova za reprezentativan oblik upravljanja. Bez integriteta, ne postoji garancija da će se volja birača odraziti u izbornim rezultatima. Izbori mogu biti namešteni, predodređujući pobednike i gubitnike. Izbori mogu biti prekinuti podrivanjem učešća kandidata ili birača i izražavanjem sumnje u legitimnost rezultata. Izbori bez integriteta osujećuju svrhu demokratskih izbora i ne mogu se smatrati slobodnim i pravičnim.
- Integritet je etički kodeks ponašanja kao i sistem mehanizama usvojenih u cilju zaštite ispravnosti i celishodnosti procesa. Izborni integritet zahteva:
- opšte prihvaćen kodeks ponašanja u politici;
- izborni okvir koji je pravičan i pošten;
- pošteno, transparentno i nepristrasno upravljanje izborima;
- političku slobodu da se slobodno i podjednako učestvuje u atmosferi okarakterisanoj nepostojanjem straha;
- odgovornost svih učesnika;
- izgradnju mehanizma, uključujući nadgledanje od strane građanskog društva i slobodnih medija, kako bi se osigurao integritet i obezbedila odgovornost; i primenu.
Svi ovi zahtevi će biti detaljno razmotreni kasnije u delovima koji će uslediti.
Izborna korupcija se uobičajeno smatra političkom korupcijom—manipulisanje procesom kako bi se osigurao izbor određenog kandidata, partije ili pozicije. Ipak, ekonomska korupcija omogućava političku korupciju i stoga, o obema treba da se govori. Oni koji su zainteresovani za obaranje sistema mogu potkupiti izornog službenika kako bi imali poseban tretman, ili da ustvari nameste izborne rezultate. Mito i ostali lični finansijski podsticaji u izvršenju mogu nenamerno naškoditi izbornom integritetu putem kupovine podstandarda ili nepostojećih usluga. Ili ukoliko je bilo uključeno odabiranje nepoštene kompanije sa političkim dnevnim redom za štampanje nečega što je osetljive prirode kao što su glasački listići, to bi moglo namerno ii nepovoljno da utiče na izborni integritet.
Integritet zahteva političku volju za dobrim upravljanjem i “čistim” izborima. Imajući u vidu stranačku prirodu politike i društva, integritet se ne može uzeti zdravo za gotovo. Mehanizmi koji će osigurati i primeniti integritet, treba da se ugrade u izborni okvir, izbornu administraciju i uslove za učešće. Ovo uključuje proveru i ravnotežu u pogledu izborne administracije unutar izbornog upravnog tela, nadgledanog od strane druge organizacije ili ogranka vlade, nezavisno nadgledanje procesa od strane građanskog društva i medija, i primenu pravila i uredbi putem administrativnih ili pravnih postupaka.
Sprovođenje integriteta je posebno važno jer bez njegove primene, najbolja pravila i uredbe mogu završiti samo kao nešto više od dobrih namera. Identifikovanje izborne korupcije i zaustavljanje iste preko administrativnih i pravnih postupaka deluje kao zastrašujuća mera budućoj korupciji, i kao sredstvo za održavanje integriteta trenutnog procesa.
Izazovi u vezi izbornog integriteta, i mehanizmi koji su razvijeni da zaštite integritet izbornog procesa su opisani u Poglavlju o integritetu izbora.